Dobivanje zlata kroz povijest
Zlato se koristilo i u davninama. Nađeni nakit izrađen od zlata datira čak iz neolita. Zlato je
imalo izrazito značajnu ulogu u Egiptu. Osim u svrhu izrade nakita i kao pokazatelj bogatstva,zlato je
imalo i privredno-političko značenje. U Egiptu su nađeni mnogi iskopi zlata i na površini i
u dubini. U planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora također su nađena 36 zlatnih
rudnika.
U grčkoj mitologiji se također spominje zlato u priči o Jazonu i Argonautima koji su bili u
potrazi za zlatnim runom, ono je predstavljalo krzno krilatog ovna Krizomala. Runo se
smatralo u cijelom svijetu velikim blagom, a dugo se i po Grčkoj o njemu pripovijedalo,
mnogi su junaci i knezovi čeznuli za njim.
Rani i srednji vijek bili su siromašni zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine zlata
bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se proširile vijesti o
"pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica. Zlatne groznice su izbijale na
mnogim mjestima u svijetu, no najpoznatija je počela 1848. godine u Kaliforniji pronalaskom
veće količine zlata, te su time počele dolaziti prve kolone ljudi u potrazi za zlatom. Radnici su
pomoću jednostavnih metoda dolazili do zlata, kao što je ispiranje zlata, pomoću tava ili ovčje kože
(zlatnog runa) iz riječnog mulja. Nakon nekog vremena napredovali su te su počeli graditi male
brane koje bi usmjerile vodu prema vodenim kanalima kako bi djelomično isušili korito rijeke da bi na lakši način došli do znatno većih količina zlata.
U sljedećem stupnju hidrauličko rudarenje se koristilo na drevnim šljunčanim nakupinama
koje su sadržavale zlato na obroncima i liticama u zlatnim poljima. U modernom načinu
hidrauličkog kopanja, cijev visokog pritiska je usmjeravala mlaz vode u šljunčane nakupine
koje su sadržavale zlato. Šljunak i zlato koji bi popustili su onda prolazili kroz odvodne
kanale, gdje se zlato zadržavalo na dnu i gdje je na kraju pokupljeno. Do sredine 1880-ih,
procjenjuje se da je više od 341 tona zlata ( u vrijednosti više od 15 milijardi američkih dolara )
prikupljeno „hidrauliziranjem“. Ovakav način hidrauličkog rudarenja se proširio svijetom.
Alternativa „hidrauliziranju“ bila je „kojotarenje“. Ta metoda je uključivala kopanje manjih
tunela dubokih 6 do 13 metara u kamenu uzduž obale potoka. Tuneli su kopani u svim
smjerovima kako bi se dosegle najbogatije žile.
Nusproizvod ovih metoda izvlačenja je bila velika količina šljunka, blata, teških metala i
ostalih onečiščivaća koji su se slijevali u tokove rijeka.
Kad je zlatna groznica završila, iskapanje zlata se nastavilo.Cijena zlata bila je visoka.
Zadnji stadij prikupljanja preostalog zlata je bio prikupljanje zlata koje je polako naneseno u
ravna dna rijeka i brana .Kalifornijske središnje doline i ostalih zlatonosnih područja u Kaliforniji.
Do kraja 1890-ih,tehnologija iskapanja dna rijeka je postala isplativa, i procjenjuje se da je
više od 621 tona iskopano na taj način( više od 28 milijardi $ ).
Tijekom zlatne groznice i u narednim desetljećima, tragači za zlatom su se također počeli
baviti rudarenjem čvrstog kamena, odnosno, prikupljanjem zlata izravno iz kamena u kojem
se nalazilo, uglavnom kopanjem i eksplozijama kako bi se pratile žile zlatonosnog kvarca.,
Do 1851. rudarenje u kvarcu je postalo jedna od važnijih glavna industrija.
Jednom kad bi se zlatonosni kamen izvukao na površinu, zdrobljen je, a zlato je odvojeno ili
isprano korištenjem arsena ili žive. Na kraju rudarenje čvrstog kamena je postalo najveći
izvor zlata u "Zlatnoj pokrajini".
Socijalističko zlato
Neki je američki novinar putujući Češkom načuo da i Narodna Republika Čehoslovačka ima zlatne rezerve...Ode da se o tome raspita u banku , pa u ministarstvo gospodarstva ---kad tamo nitko ništa ne zna. Samo sliježu ramenima. Tko bi to mogao još znati ? Obišao je sve češke banke, štedionice , poduzeća , raspitivao se kod poznatih i nepoznatih , dok mu jednoga dana - kada je već izgubio svaku nadu da će pronaći zagonetno zlato - neki taksist ne reče da je njegova pokojna baka kad ju je jako mučila kostobolja stalno nešto mumljala o nekakvom zlatu kod Budjejovica.
Uputi se , dakle naš novinar u Budjejovice.
Malo tko je tamo razumio o čemu on to priča i što zapravi hoće. Ipak , neki se starac prisjeti da na obližnjem brdu leži nekakvo zlato.
Pope se , dakle , naš novinar na brdo . Kad tamo .... Skoro da nije u nesvijest pao !
Po kamenju , travi i po blatu leže sjajne zlatne ogrlice , lančići , naušnice , prstenje i poput cigle velike zlatne poluge.
A na jednom kamenu sjedi nekakav sjedobradi starac i maše šibom . -Što je sad ovo ? - promuca Amerikanac.
ah, poče starac - ah , ta djeca. Stalno se hoće ovdje igrati , pa bi već sve raznjeli da nema mene.
- Ali zaboga - zablenu se Amerikanac - zar se tako čuva zlato , zar se tako čuva nacionalno blago?Kod nas u Fort Knoxu imamo straže , bodljikavu žicu kroz koju teče struja , debele armirane betonske zidove , podzemne sefove...
- A , vi ste stranac ?
- Da, Amerikanac .
- Sad mi je sve jasno - slavodobitno će stari - vi ste došli s trulog zapada , gdje se sve mjeri zlatom , gdje je zlato podloga novcu. Kod nas vam je ,znate drugačije : u socijalizmu mjera vrijednosti nije zlato , nego radni čovjek .On je naša podloga novcu. Zato mi njega okružujemo žicom ,čuvamo naoružanim stražarima , brižno zatvaramo u podzemne bunkere iza debelih rešetaka...a ne zlato !
(Iz pričanja jednog pana ;izvor: Nenad Raos "Zlatni San")
Zlato se koristilo i u davninama. Nađeni nakit izrađen od zlata datira čak iz neolita. Zlato je
imalo izrazito značajnu ulogu u Egiptu. Osim u svrhu izrade nakita i kao pokazatelj bogatstva,zlato je
imalo i privredno-političko značenje. U Egiptu su nađeni mnogi iskopi zlata i na površini i
u dubini. U planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora također su nađena 36 zlatnih
rudnika.
U grčkoj mitologiji se također spominje zlato u priči o Jazonu i Argonautima koji su bili u
potrazi za zlatnim runom, ono je predstavljalo krzno krilatog ovna Krizomala. Runo se
smatralo u cijelom svijetu velikim blagom, a dugo se i po Grčkoj o njemu pripovijedalo,
mnogi su junaci i knezovi čeznuli za njim.
Rani i srednji vijek bili su siromašni zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine zlata
bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se proširile vijesti o
"pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica. Zlatne groznice su izbijale na
mnogim mjestima u svijetu, no najpoznatija je počela 1848. godine u Kaliforniji pronalaskom
veće količine zlata, te su time počele dolaziti prve kolone ljudi u potrazi za zlatom. Radnici su
pomoću jednostavnih metoda dolazili do zlata, kao što je ispiranje zlata, pomoću tava ili ovčje kože
(zlatnog runa) iz riječnog mulja. Nakon nekog vremena napredovali su te su počeli graditi male
brane koje bi usmjerile vodu prema vodenim kanalima kako bi djelomično isušili korito rijeke da bi na lakši način došli do znatno većih količina zlata.
U sljedećem stupnju hidrauličko rudarenje se koristilo na drevnim šljunčanim nakupinama
U sljedećem stupnju hidrauličko rudarenje se koristilo na drevnim šljunčanim nakupinama
koje su sadržavale zlato na obroncima i liticama u zlatnim poljima. U modernom načinu
hidrauličkog kopanja, cijev visokog pritiska je usmjeravala mlaz vode u šljunčane nakupine
koje su sadržavale zlato. Šljunak i zlato koji bi popustili su onda prolazili kroz odvodne
kanale, gdje se zlato zadržavalo na dnu i gdje je na kraju pokupljeno. Do sredine 1880-ih,
procjenjuje se da je više od 341 tona zlata ( u vrijednosti više od 15 milijardi američkih dolara )
prikupljeno „hidrauliziranjem“. Ovakav način hidrauličkog rudarenja se proširio svijetom.
Alternativa „hidrauliziranju“ bila je „kojotarenje“. Ta metoda je uključivala kopanje manjih
tunela dubokih 6 do 13 metara u kamenu uzduž obale potoka. Tuneli su kopani u svim
smjerovima kako bi se dosegle najbogatije žile.
Nusproizvod ovih metoda izvlačenja je bila velika količina šljunka, blata, teških metala i
ostalih onečiščivaća koji su se slijevali u tokove rijeka.
Kad je zlatna groznica završila, iskapanje zlata se nastavilo.Cijena zlata bila je visoka.
Zadnji stadij prikupljanja preostalog zlata je bio prikupljanje zlata koje je polako naneseno u
ravna dna rijeka i brana .Kalifornijske središnje doline i ostalih zlatonosnih područja u Kaliforniji.
Do kraja 1890-ih,tehnologija iskapanja dna rijeka je postala isplativa, i procjenjuje se da je
više od 621 tona iskopano na taj način( više od 28 milijardi $ ).
Tijekom zlatne groznice i u narednim desetljećima, tragači za zlatom su se također počeli
baviti rudarenjem čvrstog kamena, odnosno, prikupljanjem zlata izravno iz kamena u kojem
se nalazilo, uglavnom kopanjem i eksplozijama kako bi se pratile žile zlatonosnog kvarca.,
Do 1851. rudarenje u kvarcu je postalo jedna od važnijih glavna industrija.
Jednom kad bi se zlatonosni kamen izvukao na površinu, zdrobljen je, a zlato je odvojeno ili
isprano korištenjem arsena ili žive. Na kraju rudarenje čvrstog kamena je postalo najveći
izvor zlata u "Zlatnoj pokrajini".
Socijalističko zlato
Neki je američki novinar putujući Češkom načuo da i Narodna Republika Čehoslovačka ima zlatne rezerve...Ode da se o tome raspita u banku , pa u ministarstvo gospodarstva ---kad tamo nitko ništa ne zna. Samo sliježu ramenima. Tko bi to mogao još znati ? Obišao je sve češke banke, štedionice , poduzeća , raspitivao se kod poznatih i nepoznatih , dok mu jednoga dana - kada je već izgubio svaku nadu da će pronaći zagonetno zlato - neki taksist ne reče da je njegova pokojna baka kad ju je jako mučila kostobolja stalno nešto mumljala o nekakvom zlatu kod Budjejovica.
SVJETSKA POTRAŽNJA ZA ZLATOM
4 GLAVNA IZVORA POTRAŽNJE ZA ZLATOM
- Izrada nakita
- Industrijska primjena
- Potražnja Središnjih banaka i vlada
- Potražnja privatnih investitora
- Najveća potražnja u industriji zlata je potražnja za zlatom za izradu nakita.U posljednjih nekoliko godina, potražnja za zlatnim nakitom premašila je njegovu proizvodnju u zapadnim zemljama. Ovaj manjak se premostio pomoću recikliranog, rafiniranog zlata (otkup zlata) i ostalog industrijskog otpada od zlata kao i oslobađanje od službenih zlatnih rezervi. Laka obradivost zlata, jedinstvena ljepota i univerzalna potražnja čine ovaj rijetki plemeniti metal omiljenim kod zlatara širom svijeta.
- Iako je cijena zlata na svjetskom tržištu visoka , osim nakita, zlato se koristi u različitim industrijama, uključujući zrakoplovnu, farmaceutsku industriju,industriju elektronike i u stomatologiji.U industriji elektronike zlato je potrebno za proizvodnju nekih dijelova računala, telefona, televizora i ostale elektroničke opreme. Npr. industrija "Siemens" koristi spajalice tj. male vodiče od zlata u nekim svojim proizvodima. Jedinstvena svojstva zlata pružaju vrhunsku električnu provodljivost i otpornost na koroziju, koji su potrebni u proizvodnju sofisticiranih elektroničkih sklopova. U stomatologiji, zlatne legure su popularne jer su vrlo otporne na koroziju i ne mogu potamniti. Iz tog razloga zlatne legure se koriste za krunice, mostove,plombe, i proteze.U stomatologiji većinom se rade legure od 18 , 20 i 22-karatnog zlata.
- Vlade i središnje banke: treći izvor zlata potražnje su vlade i središnje banke koje kupuju zlato za povećanje službenih rezervi.
- Privatni investitori: Konačno, tu su i privatni investitori. Različiti mali , srednji i veliki investitori ulažu u zlato. Na svjetskoj burzi zlata uglavnom se trguje "papirnatim" zlatom, a manje fizičkim zlatom.
ZLATO U PRIMJENI
Još od drevnih vremena zlato je bilo zajedničko mnogim narodima i kulturama koje su prepoznale njegovu posebnost i jedinstvenost te su koristili zlato za izradu specijalnih, i vrlo bitnih, predmeta, raznih kipova, simbola i nakita.
Zlato je u mnogim civilizacijama predstavljalo predmet bogatstva, uzvišenosti, moći , ljepote i snage. Zato je cijena zlata uvijek bila viša nego ostalih minerala i metala te zbog svoje rijetkosti imala i veliku pozornost na tržištu.Iz iskustva znamo , kada je neka stvar rijetka ona ima veću vrijednost.
Zlato pripada među najplemenitije i najkorisnije minerale koje vadimo iz zemlje. Zbog svoje rijetkosti i primjene također se ubraja u vrlo skupe minerale koji se koriste za razne primjene. Zlato se lako obrađuje te izljeva u legure u kombinacjii s drugim metalima do najsitnijih oblika i detalja.
Glavna upotreba zlata je odavno bio nakit. Njegova posebna svojstva i laka obradivost čine ga perfektnim za izradu nakita ; visok sjaj, otpornost na koroziju i oksidaciju. Danas je zlato vrlo popularno kako u primjerni tako i u poslovanju gdje otkup zlata nalazi svoje mjesto.
Primjenu zlata možemo pronaći i u stomatologiji i to posebno u prošlosti kada je cijena zlata bila pristupačnija i kada se stomatologija više koristila zlatom. Zlatom se također liječe i neka oboljenja i poremečaji . Otopina zlata i kalcija se daje u obliku injekcije koja pomaže oboljelima od reumatskog artritisa.
Primjenu zlata možemo pronaći i u stomatologiji i to posebno u prošlosti kada je cijena zlata bila pristupačnija i kada se stomatologija više koristila zlatom. Zlatom se također liječe i neka oboljenja i poremečaji . Otopina zlata i kalcija se daje u obliku injekcije koja pomaže oboljelima od reumatskog artritisa.
Iznimna vrijednost zlata dovela je do toga da je zlato bilo dugo vremena korišteno kao novac ili sredstvo razmijene. Tek u novije vrijeme (oko 1900.g.) papir je preuzeo ulogu novca tj. papirnate novčanice.A 1971.godine američki predsjednik Nixon ukinuo je kompletno zlatni standard i papirnata novčanica nije se više mogla zamijeniti za zlato u jednakoj protuvrijednosti. Od tada se papirnata valuta konstantno štampa , a posebno zadnje 3-4 godine za vrijeme ove suvremene recesije.
Ostale primjene zlata su na području elektrotehinke gdje se zlato koristi za važne dijelove koji provode struju niske voltaže i od iznimne je važnosti da takvi djelovi ne korodiraju i ne potamne te zadrže svojstva - tu zlato dolazi do izražaja i osigurava postojanost materijala. Kod prijenosa digitalnih podataka zlato također osigurava siguriji prijenos u konektorima i raznim čipovima, te se često kombinira s niklom kako bi se produžila trajnost i povečala efikasnost vodiča.
Visoka cijena zlata uvjetuje da ga koristimo vrlo promišljeno. Tako svoju primjenu nalazi i u izgradnji svemirskih letjelica koje je nakon lansiranja jednostavno nemoguće održavati i servisirati zbog uvjeta i okoline. Zlato je zbog svoje otpornosti izvrstan materijal kojim se prevlače određeni dijelovi letjelice zbog očuvanja i infra-crvene zaštite.
U budučnosti se očekuje da će zlato naći još bolju primjenu iako se i do sada koristilo samo ako je nužno. Zlato trenutno nema zamjenu, a budući da čovječanstvo sve više teži za pouzdanijim materijalima, ono je zasigurno budućnost u kojoj se očekuje razna primjena.
VRIJEDNOST ZLATA
Zlato je jedan od prvih metala koji su ljudi naučili obrađivati. Koristi se već preko 6000 godina.Otada ljudi ne mogu odoljeti zlatu i potrazi za njim. Zbog svoje ljepote i sjaja zlato je predmet divljenja i umjetnici ga oblikuju u prekrasne predmete. Otkad zlato postaje novac (u 7. stoljeću prije Krista) tj. službeno sredstvo plaćanja, žudnja za njim još više raste, ono postaje gorivo ljudskih ambicija i sve jače utječe na povijesna zbivanja.
Zlato kao novac
Mnogima su riječ i »zlato« i »novac« gotovo sinonimi, asocijacija koja je osobito izražena u njemačkome jeziku zbog zvučne sličnosti »Gold« i »Geld«. Ipak primjena zlata u funkciji novca nastala je razmjerno kasno. Prethodilo mu je doba kad su drugi metali bili skuplji od zlata — primjerice, početkom drugoga tisućljeća prije Krista željezo je bilo nevjerojatno važan strateški materijal. Smatra se da je Hetitsko carstvo u Maloj Aziji postiglo svoju veliku vojnu moć upravo zbog rane proizvodnje željeznoga oružja. U to je vrijeme cijena željeza bila veća od cijene zlata, a način njegova dobivanja čuvao se kao najstroža tajna.Kad bi se napravio popis tvari i predmeta koji su u povijesti ljudima služili kao novac, zlato ne bi stajalo na prvome mjestu. Plaćalo se komadima stoke, rižom, pasjim zubima, školjkama, soli... to jest, svim mogućim valutama. Ipak, gdje god je zlato postojalo u dovoljnim količinama, stiglo se, prije ili poslije, do spoznaje da ono ima optimalna svojstva kao valuta. Ne kvari se, praktički je neuništivo, može se lako obrađivati i oblikovati u prikladne komade, čisto je i ugodno. Trijumfalni pohod zlata kao valute bio je nezaustavljiv. Njime je promet robom postao nevjerojatno racionalan, što je omogućilo nastanak i procvat razvijenih kultura.Pravi zlatni novac bio je prvi put iskovan po nalogu lidijskih kraljeva iz Male Azije oko 7. stoljeća prije Krista (o tome govori Herodot, v.PovijestiI, 94), i to od elektruma, prirodne legure zlata i srebra.Većod 6. stoljeća prije Krista i u Kini se počinje koristiti zlatni novac; u državi Chu kvadratični je zlatni novčić zvan Ying Yuan bio sredstvo plaćanja.U idućim stoljećima brojne su antičke države kovale svoje zlatnike, a u Rim zlatnik (aureus) uvodi sam Cezar. I kroz sav srednji vijek, sve do 19. stoljeća zlatnici (dukati, noblesi, guldeni, cekini, gvineje...) bili su najpoželjnije sredstvo plaćanja.Dakako, uvijek su postojale i kovanice od drugih metala (srebrnjaci, bakrenjaci pa i »kune« ili »kunice« u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Rusiji), ali uvijek znatno manje vrijednosti.S pojavom prvih banaka u vrijeme europskoga srednjovjekovlja dolazi do važne promjene. Nastaju prve, uvjetno rečeno,banknote tj. papirnate potvrde za određenu količinu zlata pohranjenu u banci. S tom potvrdom klijent banke mogao je otići na put (bez rizika da bude opljačkan) i potom podići svoje zlato u bilo kojoj podružnici te banke. Iz tih banknota razvio se današnji novac.
Zlato kao podloga novcu
Kada zlato u obliku poluga različite financijske organizacije čuvaju kao rezervu valute, govori se o zlatnoj podlozi novca ili zlatnome standardu.On u pravom smislu postoji kad monetarne vlasti posjeduju dovoljno zlatnih rezervi te u zlato mogu promijeniti sav novac koji je izdan u opticaj po obećanome tečaju te tako ograničiti moć vlade da izazove inflaciju cijena putem prekomjernoga tiskanja papirnate valute.U razdoblju od 18. do 20. stoljeća u svijetu sve više raste politička moć Velike Britanije. Ona je priznala zlatni standard 1816. godine i sustav je djelovao sve dok je međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu. Upravo se na zlatnome standardu i slobodnoj trgovini temelji prvi svjetski međunarodni gospodarski sustav, takozvana Pax Britannica. Razdoblje između dvaju svjetskih ratova donosi raspad stupova prvoga međunarodnog sustava — i zlatnoga standarda i slobodne trgovine. Tad mnogo zemalja odlučuje da kao monetarnu rezervu uvede tuđu valutu (kao npr. funte sterlinga), a ne zlato. Nakon Drugoga svjetskog rata,dogovorima postignutim na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, stupio je na snagu posljednji standard po kojem su mnoge zemlje vezale tečaj svojih valuta uz američki dolar. Sjedinjene Države tada su obećale fiksnu cijenu zlata od 35 USD po unci. Posljedično, sve valute vezane za tečaj dolara time su dobile fiksnu vrijednost u zlatu. Za mandata predsjednika Richarda Nixona 1971. ukinut je zlatni standard odnosno izravna konvertibilnost dolara u zlato. Od tada papirnati novac nema pokriće u zlatu, a središnje banke od kojih su mnoge u privatnome vlasništvu dobivaju mogućnost tiskanja novca u neograničenim količinama. Švicarska je ostala posljednja zemlja koja je svoju valutu vezala uz zlato. Zlato je pokrivalo 40% vrijednosti švicarskoga franka sve do 1999. kad se Švicarska pridružila Međunarodnomu monetarnom fondu.Središnje banke (osim HNB-a , koja nema niti gram zlatnih rezervi) još uvijek čuvaju rezerve zlata kao podlogu vrijednosti valuta, ali količina tih rezervi opada i pokriva tek manji dio vrijednosti novca u opticaju.Najveći depozit zlata na svijetu nalazi se u američkoj banci za sustav federalnih rezervi (U.S. Federal Reserve Bank) u New Yorku, u kojem se čuva oko 3% ikada dosad iskopanoga zlata, te u Američkome skladištu za zlatni bulion (U.S.Bullion Depository) u Fort Knoxu, u državi Kentucky (neki kažu da niti u Fort Knoxu nema niti grama zlata). Ukratko: može se reći da je zlato od predmeta divljenja, postavši novcem,postalo predmetom žudnje, pa i pohlepe. Istodobno, zlato je, dok je bilo novac ili podloga novcu, financijskomu sustavu davalo stabilnost.
Od napuštanja zlatne podloge vrijednost gotovo svih valuta konstantno pada, a cijena zlata raste. Promatrano kroz prizmu tradicionalnih ekonomskih zakonitosti (ponuda — potražnja), cijena zlata s obzirom na ukupno veće količine zlata u svijetu (bolje iskorištavanje rudnika i sl.) nije trebala rasti. Strelovit porast cijena zlata posljednjih nekoliko godina ponajprije ukazuje na krizu povjerenja u novac odnosno rastuće nepovjerenje u gospodarske i financijske institucije. Papirnata valuta (bez zlatne podloge) u krizi prestaje biti simbol vrijednosti, a percepcija zlata kao simbola trajne vrijednosti sve je veća. Uzevši u obzir veliko simboličko značenje zlata odnosno utkanost zlata kao simbola trajnih vrijednosti u podsvijesti ljudi, ne čudi da 80% osoba misli kako zlato vrijedi čak i više nego što mu je trenutna (dosad najviša) tržišna cijena.
Izvor: "Zlato-zašto je vrijedno?"
Predrag Haramija,Đuro Njavro
